Kontekst

Lokacija na kojoj je predviđena gradnja javnog gradskog parka nalazi se na području Gradske četvrti Trešnjevka. Intenzivnu stambenu izgradnju  ovog prostora posljednjih desetljeća ne prati izgradnja infrastrukture i javnih površina. Trešnjevka tako postaje degradirana zona sve nižeg životnog standarda. Predviđeni novi park omeđen Selskom, Zagorskom i Krapinskom ulicom prepoznat je kao generator urbanih promjena ne samo užeg, već i šireg Trešnjevačkog prostora. Zato je koncept parka proizašao iz promišljanja potencijalne parkovno-rekreacijske mreže šireg obuhvata.

Urbanistička polazišta

Park Zagroska-Selska-Krapinska zamišljen je kao dio mreže parkova i  zelenih poteza (s pješačko biciklističkim stazama, sportskim i kulturnim sadržajima) koji se proteže od Trga Francuske Republike preko Trga sportova, ozelenjene Krapinske ulice do Trga Stara Trešnjevka. Dijagonalnim spojem Trga Francuske Republike i Trga Sportova povezuju se Donji Grad i Trešenjevka, a gore navedene parkovne sekvence nude različite prostorne ambijente i scenarije korištenja.

U užem obuhvatu Park ZSK graniči na istočnoj strani s budućim stambenim naseljem. Predlažu se urbani „clusteri“ stambenih tipologija koje se referiraju na tradiciju trešnjevačkih nizova i tornjeva. Suvremeno reinterpretirane „trešnjevačke tipologije“ imaju logičnu ekstenziju svojih javnih prostora u novom parku. Parcele nizova su izrazito izdužene i predviđaju tIp kuće s atrijima. Tornjevi su postavljeni u parkovima koji se fluidno pretapaju jedan u drugi.

Na jugoistočnom kraju park ZSK se programatski i oblikovno nastavlja na rekreacijsku zonu koja se proteže do Doma Sportova i s njom tvori zaokruženu sportsku stazu.

Koncept

Koncept se bazira na sustavu prostorno jasno definiranih cjelina koje se pretapaju jedna u drugu. Središte parka definiralo se rubovima koji ulaze u njega ili se povlače prema obodu. Osim što rubovi čine „buffer“ zonu prema prometnicama, oni svojom tlocrtnom i visinskom razvedenošću generiraju u unutrašnjem dijelu zone različitog korištenja. Zbog postojanja podzemnih voda osnovni pristup je nasipavanje zemlje, umjesto iskapanje, a spuštanje ispod kote postojećeg terena iznimno se događa u blizini vodocrpilišta gdje je postojeći element upuštanja prepoznat kao kvalitetan za stvaranje intimnijih mikroambijenata.

Reference

Downsview Park, Toronto, OMA
Field Operation, Manhattan, DillerScofidio+Renfro

FAZNOST I EKONOMIČNOST RJEŠENJA

Zbog ekonomičnosti, izgradnja parka predviđa se u četiri osnovne faze:

1) sadnja drvoreda uz Selsku i Krapinsku ulicu
2) oblikovanje terena i priprema terena za sadnju visokog i niskog raslinja
3) postavljanje staza i sadnja zelenila
4) izgradnja paviljona

Oblikovanje terena može se podijeliti u podfaze tako da se prvo izvedu nasipi uz zapadnu i južnu stranu parka, stvarajući zaštićeni parkovni „zeleni bazen“, a kasnije se artikulira njegova istočna granica.
Paviljoni mogu biti korišteni djelomično i u komercijalne svrhe te time amortizirati investiciju u određenom vremenskom periodu.

Hortikulturno rješenje

Uz Selsku ulicu predviđa se gusti drvored divljeg kestena (aesculus hippocastanum). Kesten je izabran kao dobra barijera prema cesti i zbog svoje otpornosti na ispušne plinove automobila.

U središnjem dijelu parka, uz pješačku os SZ-JI i paviljone sade se voćke: trešnja (prunus avium) i breskva (prunus persica) te crvenolisni javor (acer platanoides crimson king). Ove su vrste izabrane zbog naglašenog kolorita za vrijeme cvata u proljeće i crvene boje listova ujesen. Trešnje su postavljene uz glavnu pješačku komunikaciju kao simbol Trešnjevke. 

Na uzvisini se sade zimzelene vrste: crni bor (pinus nigra) i smreka (picea abies) čime se naglašava topografija. Zimi padina postaje sanjkalište između borova i smreka. Osim stablašica, ovo je zona travnjaka s makovima (papaver somniferum) i slakom (convulvulus cantabricus) koji u vrijeme cvata padinu markiraju izraženim koloritom.

U scenski dio parka predstavljaju zone denivelirane ispod relativne kote 0,00 (područje oko bunara i vodocrpilišta) postavljaju se žalosna vrba (salix alba pendula) i viseća breza (betula pendula). 

Uz sporsko rekreacijsku zonu sadi se jablan (populus nigra italica)

Uz istočni rub parcele predviđena je obična trska (pharagimites communis) kao memorija na potok Kunišćak koji je ovdje prolazio.

Kao niski paravan koristi se gusto grmovito raslinje Juniperus horizontalis.

Scenariji korištenja

Sport i kultura dvije su temeljne odrednice parka ZSK. Osmišljen kao zona rekreacije i kulturna platforma kvarta, programatski dodaje novu vrijednost okolnom prostoru. 

KULTURA I EDUKACIJA
Park se nadovezuje na  mutlimedijski odsjek ALU na sjevernoj granici obuhvata i predstavlja vanjsku ekstenziju odsjeka. On je prostor rada na otvorenom, ali i mjesto gdje dolazi do direktne komunikacije umjetnika i posjetitelja. Radionice i izložbe na otvorenom ili u parkovnom paviljonu omogućuju upoznavanje i praćenje procesa umjetničkog stvaranja i aktivnog sudjelovanja posjetitelja parka.

U parku je moguće organizirati ljetno kino ili koncerte na upuštenoj livadi. Velika zaravnata ploha omogućuje fleksibilno korištenje i prihvat velikog broja ljudi, a denivelacija i okolno visoko raslinje sprječava širenje buke.

SPORT
Staza od tartana čini opnu koja se napinje po rubovima parka i prolazi kroz sve njegove ambijente, pružajući ljudima zanimljivi poligon za rekreaciju. Na južnom dijelu parka nalaze se nogometno, rukometno i košarkaško igralište kao direktan nastavak sportsko-rekreacijske zone.

Zimi park postaje vanjski dnevni boravak sa sanjkalištem na padini i klizalištem na mjestu sportskih terena.

ZABAVA I ODMOR
Dva paviljona strateški su smještena tako da aktiviraju čitav prostor parka, Osim kao galerijski, edukacijski i prostori radionica, oni ugošćavaju i caffe, manje komercijalne sadržaje i javni toalet. 

Park SZK je prostor gdje zaposlenici poslovne zone na jugu i učenici iz škole preko ceste mogu provesti odmor ili zelena zona za šetnju gostiju hotela Panorama. 

Prometno rješenje

Kolni promet ostavljen je obodno od parka SZK prema postojećim prometnim trasama. Na istočnom rubu ostavljena je cesta sadašnjeg hokejskog kluba i proširena parkiralištem predviđenim za posjetitelje parka. Ova je cesta jedan od dva kolno-pješačka ulaza u buduće stambeno naselje na sjeveroistočnoj granici parka. Koncept prometnog rješenja tog naselja je „loop“ s dva priključka na zagorsku cestu.

Pješačko-biciklistički promet unutar parka odvojen je u dva layera: 
- rekreativci (joggeri, biciklisti, rolleri) na stazi od tartana koja obuhvaća čitav park, „secirajući“ sve njegove ambijente i nastavljajući se istočno prema Domu sportova
- kretanje korisnika parka prema vlastitom interesu bez stroge hijerarhije

Usklađenost s planovima višeg reda

U pogledu uvjeta i načina gradnje  za predmetnu lokaciju vrijedi urbano pravilo 2.11 Uređenje javnih zelenih površina, opisano u čl.78 GUP-a. 

Ostvareni ukupni BRP dvaju paviljona manji je od GUP-om maksimalno dopuštenih 500m2.

Paviljoni su projektirani tako da je slučaju dobivanja dozvole za BRP do 1000m2, lako moguće njihovo proširivanje bez većih intervencija u topografiju i koncepta parka.

Škola se volumenski sastoji od prizemne plinte, dva volumena visine P+2, jednog P+1, te sportske i bazenske dvorane u nastavku. Organizacija, oblik i dimenzije kuće jasno označavaju njenu funkciju i odnos prema okolini: svaki pojedini volumen je sadržajna cjelina, a raspoređeni su u optimalnom odnosu prema zahtjevima insolacije, funkcionalnih veza i prometnog pristupa. Baza je širine 53m i dužine 94m i sadrži predmetnu nastavu s društvenim prostorima. Dva „školska tornja“  tlocrtnih dimenzija 22x22m sadrže predmetnu nastavu (sjeverni toranj sa specijaliziranim učionicama). Jednokatni volumen uz ulaznu zonu između „male“ i „velike škole“ sadrži prostore za upravu i organizaciju rada škole. 

Zapadni dio plinte nastavlja se na volumen dvorane koji je upušten tako da prati nagib terena čime su zemljani radovi svedeni na minimum.

Volumetrija vrtića slijedi logiku škole. Prizemna baza dimenzija 25x53m sadrži vrtićke jedinice i gospodarski trakt. U jednokatnom volumenu smještena je uprava.

Rješenje artikulira generički prostor šume u tri jasno definirane zone: 

1) na sjeveru potez urbanih platoa: školski trg, pristupna zona vrtića, parkirališta
2) traka izgradnje: sportske građevine, školske te predškolska ustanova
3) južni dio: parkovno oblikovanje sa školskim dvorištem i vanjskim igralištima vrtića

Postojeće drveće maksimalno se respektira. Najvredniji dio šume na južnoj polovici parcele u potpunosti je očuvan, dok se u zoni gradnje rahlom atrijskom strukturom omogućilo očuvanje pojednih grupa borova.